Pročitajte prigovor DIP-u poslan od strane niže potpisanih osoba i organizacija:
Poštovane članice i članovi Državnog izbornog povjerenstva,
Prema preporuci Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, obraćamo vam se u svojstvu zabrinutih građanki, ali i predstavnica mreža i organizacija civilnog društva aktivnih na osviještavanju javnosti o rodnoj ravnopravnosti i afirmaciji ženskih ljudskih prava.
Prateći aktualnu izbornu kampanju, uočile smo sada već sustavni propust medijskih kuća, u prvom redu RTL-a, televizije s nacionalnom koncesijom, da se u predizborna medijska sučeljavanja adekvatno uključe i žene u svojstvu političkih kandidatkinja koje predstavljaju i zastupaju pozicije svojih političkih opcija u medijskom prostoru. Naime, dosad je u pet održanih sučeljavanja na RTL-u sudjelovalo ukupno 23 politička kandidata i kandidatkinja, i to 20 muškaraca i 3 žene. To znači da su ženski politički glasovi na RTL-u dobili samo 13% posto ukupnog medijskog prostora za predizbornu debatu, što je ogroman i sramotan nesrazmjer u odnosu na udio od 42% žena na aktualnim izbornim listama.
Budući da znamo da je upravo televizija dominantni medij javnog informiranja građana, kao i da su u startu političke kandidatkinje podzastupljene među nositeljicama izbornih lista, smatramo da RTL kao i ostale televizije s nacionalnom ili lokalnom koncesijom imaju javnu zadaću aktivno djelovati i osigurati javni prostor ženskim političkim glasovima koje inače građani jednostavno ne mogu čuti.
Povrh toga, kako je u RTL-ovoj debati 24. lipnja istakao politički kandidat Tomislav Tomašević, RTL nije dozvolio zeleno-lijevoj koaliciji da sama odabere svoju predstavnicu u debati, što je kao najkompetentnija za problematiku sigurnosti trebala biti njihova politička kandidatkinja Sandra Benčić. Tom je prigodom g. Tomašević i upozorio na opetovani izostanak žena u sučeljavanju.
Slijedom ovih informacija, sa žaljenjem zaključujemo da RTL provodi rodno neosjetljivu uredničku politiku praćenja izbora, zasnovanu na samostalnom odabiru i procjeni najrelevantnijih predstavnika političkih opcija, i to primarno među nositeljima lista (pritom zanemarujući varijablu preferencijskog glasanja), što dovodi političke kandidatkinje u sistemski nepovoljan položaj u medijskom predstavljanju, uzevši u obzir strukture izbornih lista. Prema javno objavljenim informacijama, čini se da RTL „žensku medijsku kvotu“ namjerava kompenzirati najavljenom „mini debatom“ u sklopu Dnevnika RTL-a 27. lipnja o ženama u politici gdje bi unutar 10-15 minuta trebale nastupiti tri kandidatkinje. Ovakva urednička politika RTL-a na žalost ukazuje na krivo shvaćanje rodno osjetljive medijske produkcije kojom se, unatoč dobrim namjerama, a uslijed manja znanja i medijskih pravila, žene getoizira i svodi isključivo na zagovornice specifičnih ženskih prava i potreba, umjesto da ih se tretira kao mjerodavne i ravnopravne sugovornice o ukupnom spektru političkih pitanja, uključujući i nacionalnu sigurnost koju je očito RTL rezervirao samo za „mušku pamet“.
Budući da nam slijedi još punih tjedan dana kampanje te dodatne debate na javnoj televiziji, Novoj TV i RTL-u te lokalnim televizijama ali i vrlo gledanim online video kanalima tiskanih medija, nadamo se da će Državno izborno povjerenstvo iznaći modalitet da razmotri ovaj problem i javno reagira. Tražimo od DIP-a da svojim autoritetom potakne urednike vodećih elektroničkih medija da djeluju odgovorno i vode računa o zastupljenosti političkih kandidatkinja u svim predstojećim izbornim debatama. Naime, mediji imaju javnu odgovornost promicati rodnu ravnopravnost, što proizlazi iz njihove temeljne, zakonom i strateškim dokumentima definirane javne zadaće informiranja građana, ali i razvoja demokratske političke kulture koja podrazumijeva afirmaciju rodne ravnopravnosti te poticanje informirane participacije građana u izbornom procesu.
Ovim putem želimo upozoriti da normativni vakuum oko medijskog praćenja izbora kao i nedostatna educiranost medija o rodno osjetljivom pristupu medijskoj produkciji i izbornom procesu uvelike otežavaju situaciju te medije prepuštaju samima sebi u kreiranju modela i pravila praćenja izborne kampanje. Uz žaljenje što DIP to ovaj problem nije prepoznao u svojim Obvezatnim uputama o provedbi izbora, smatramo da normativne nedorečenosti ne smiju biti razlog za izostanak reakcije DIP-a i dodatan napor usmjeren na savjetovanje medija kako da izbjegnu zamku medijske reprodukcije, a time i multiplikacije deficita istinskog rodnog pariteta na izbornim listama i u strukturi izbornih debata.
Ovom prigodom upućujemo i na priopćenja Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova uoči izbora. Kao što ste zasigurno upoznati, Pravobraniteljica će u okviru odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova iz pozicije neovisnog i samostalnog tijela pratiti izbornu kampanju, ali u skladu s obvezom da djeluje na nepristran način, tijekom izbornog procesa Pravobraniteljica neće istupati s upozorenjima i preporukama prema bilo kojoj stranci ili pojedincu/ki, veći će po završetku izbora, kao i do sada, napraviti analizu izborne kampanje iz aspekta poštivanja načela ravnopravnosti spolova. U očekivanju ove vrijedne analize, pravodobnu reakciju tijekom kampanje očekujemo od DIP-a.
Podnositeljice Prigovora:
Mreže, koalicije i organizacije civilnog društva:
- Ženska mreža Hrvatske
- Platforma za reproduktivnu pravdu
- Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
- Udruga DOMINE, Split
- Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Rijeka
- Centar za ženske studije
- Ženska udruga IZVOR, Tenja
- Udruga “Nepokorne”, Šibenik
- Gong
- Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
- Udruga U DOBROJ VJERI
- Centar za zdravo odrastanje Mali Lošinj
- Građanska inicijativa “STOP NASILJU ŠIBENIK”
- Zagreb Pride
- Zelena akcija
- Cenzura Plus, Split
- Otvorena medijska grupacija
- SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost
Pojedinke:
- Nina Očko, predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije
- Tajana Broz, članica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije
- Jelena Berković, aktivistkinja za slobodu izražavanja
- Branka Juran, aktivistkinja za LGBTIQ prava
- Antonija Petričušić, pravna stručnjakinja i članica Nadzornog odbora HRT-a
- Morana Paliković Gruden, dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu
- Gordana Vilović, politologinja i medijska stručnjakinja
- Suzana Kunac, stručnjakinja za medije i rodnu ravnopravnost